Mjesto Gradac je turistički centar TZ Gradac. Staro naselje je tu postojalo još u pretpovijesno doba, o čemu svjedoče kamene gromade iz brončanog i starijeg željeznog doba. U Antičko doba, na području Gradca se nalazio rimski Civitas Biston. Nekadašnje primorsko središte kolonije Narone, bilo je važno rimsko uporište na ovome području Jadrana. Primjerci rimskog novca, i dio vijenca monumentalne građevine iz perioda 2.- 3. stoljeća su pronađeni na lokalitetu Gradina.

U Srednjem vijeku je na području Gradca postojao stari grad Lapčan (Labinac), kojeg spominje i bizantski car Konstantin (Labineca). Gradac se pod današnjim imenom prvi put spominje 1649. godine. Ime je dano po utvrdi koja se nalazila na uzvisini iznad današnje crkve sv. Mihovila, sagrađenoj za vrijeme Kandijskog rata (1645. - 1669.). Sačuvan je crtež prikaza pomorsko-kopnene mletačko osmanlijske bitke kod Gradca godine 1666.

U napuštenom selu Čista iznad Gradca su ostaci napuštenih kuća stare autohtone arhitekture. Jedna od najstarijih očuvanih građevina na prostoru Gradca je kapela Sv. Paškvalina na brdu Plana. Uz staru župnu crkvu sv. Ante je mjesno groblje, a nova crkva, sv. Mihovila, je sagrađena 1852. Godine

Povijest prvih civilizacija na prostoru Brista bilježe grobovi koji su iz brončanog i željeznog doba. Ime mjesta potječe od stabla brijesta, a prvi je put zabilježeno 1571. godine. U starom selu je barokna crkva Sv. Margarite, sagrađena u XV. stoljeću. Od nje je sačuvana apsida s gotičkim svodom, uklopljena u ruševnu baroknu crkvu. U apsidi su nadgrobne ploče obitelji Kačić. Oko crkve su ostaci starog naselja i kamenih kuća. U jednoj od njih se prema predaji rodio Andrija Kačić Miošić. Brist je danas miran centar obiteljskog turizma na našem području.

Mjesto Podaca tvore tri zaseoka: Kapeć, Viskovića vala i Ravanje. O prvim naseljima na ovome prostoru TZ Gradac svjedoči nalaz izmlađeg kamenog doba, danas izložen u franjevačkom samostanu u Zaostrogu.

Na prostoru Podaca mnoštvo je arheoloških tragova iz perioda rimske vladavine (razbijena žara sa srebrnjakom rimskog cara Severa 193. - 211., komad zidine uz koju je pronađen kameni kapitel iz Srednjeg vijeka koji nalikuje kapitelima starohrvatskih crkava….)

U Podaci je sačuvana i starohrvatska crkva sv. Ivana s grobovima Kačića.

Zaostrog se prvi put spominje u pisanim dokumentima 1494. godine, no granitni ručni žrvanj iz mlađeg kamenog doba pronađen na brdu Viteru (iznad Zaostroga), svjedoči o starim civilizacijama. Mnogi antički spomenici na prostoru Zaostroga svjedoče o periodu Rimskog doba (reljef plesača i svirača frule u lirskoj narodnoj nošnji, reljef boga Mitre i dva nadgrobna spomenika).

Dolaskom Hrvata staro naselje dobiva ime Ostrog, a bizantski car Konstantin ga 950. godine spominje kao jedan od četiri utvrđena grada Paganije - Neretvanske kneževine (Mokrun, Berulija, Ostrog, Labinbetza). Srednjovjekovna utvrda Ostrog se nalazila visoko u brdu Špašnika, a kasnije se na sjeveru, pod brdom gradi novo mjesto, Zaostrog. U 17. stoljeću započinje naseljavanje uz morsku obalu, da bi se konačno stanovnici iz gornjeg naselja potpuno preselili uz more nakon 1962. godine.

Staro mjesto Zaostrog obilježile su tri crkve: stara gotička crkva sv. Barbare s grobljem na antičkom dijelu, crkvica sv. Roka iz 17. st., i novija crkva sv. Barbare iz 1872. godine. Uz te crkve su i tri kapelice: sv. Ante u selu iz 1893., Gospina na Kučinama iz 1911., te sv. Ilije na Prosiku iz 1894. godine.

Najvažniji spomenik na ovom području je franjevački samostan Svete Marije. Po legendi su ga u 14. stoljeću osnovali redovnici pustinjaci sv. Augustina. Napuštaju ga nakon pada Bosne 1463. godine. Godine 1468. naseljavaju ga franjevci iz provincije Bosne Srebrene, te u njemu djeluju do današnjih dana. 1640. godine generalni vizitator iz Rima proglašava ga najljepšim od svih samostana tadašnje provincije. Kameni natpis iznad glavnog ulaza u crkvu samostana je ispisan hrvatskim jezikom i pismom (Bosančica) iz 1589. godine. Samostan je u to doba bio poznato svetište koje je uvedeno u popis Gospinih svetišta širom svijeta, a imao je i značajnu prosvjetiteljsku ulogu. Tu su se održavale škole za odgoj svećenika, osnovna i humanistička škola, te gimnazija, filozofija i bogoslovija. Samostan posjeduje i bogatu knjižnicu s 20 000 knjiga i arhivski fond. U samostanu je stalni postav djela jednog od najpoznatijeg, do nedavno živućeg hrvatskog slikara, Mladena Veže (1916-2010). Među mnogim poznatim osobama hrvatske kulture koji su živjeli u Zaostrogu su i fra Andrija Kačić Miošić (koji je tu i umro), te fra Ivan Despot. Botanički vrt samostana krasi više od 250 biljnih vrsta...